Povijest piva I

Rođenje piva

Kada bismo baš morali poredati fiziološke potrebe po važnosti, zadovoljenje potrebe žeđi stavili bismo odmah nakon potrebe za zrakom, a ispred potrebe za hranom. Sa aspekta socijalne psihologije, povijest čovječanstva više je obilježena pijenjem, negoli jedenjem, a posebno nakon otkrića primitivnih, nekontroliranih fermentacija i efekata takvih predhistorijskih alkoholnih napitaka i dekokcija na krhku emotivnu konstituciju i poimanje svijeta tadašnjih konzumenata.

Zanimljivo, alkohol je jedan od onih izuma koji je korišten stoljećima (čak milenijima) prije nego li je otkriven od strane perzijskog alkemičara Mohammad ibn Zakarya Razia koji ga je, zahvaljujući različitim tačkama vrelišta vode i etilnog alkohola, uspio izdvojiti iz vina u čistoj formi koristeći metodu destilacije. Ipak, iako ga je uspio izdvojiti u čistoj formi, on, kao ni mnogi drugi alkemičari i naučnici toga vremena, nisu razumjeli kako i zašto alkohol nastaje u vinu. Skoro devet stotina godina nakon njegovog otkrića procesa destilacije, konačno je Louis Pasteur tek 1857. godine (nakon više od 15.000 godina konzumiranja alkohola u raznim civilizacijama i historijskim periodima širom planete), otkrio da je za stvaranje alkohola odgovoran mikroorganizam kojega su u latinskoj nomenklaturi imenovali kao Saccharomyces Cerevisiae, odnosno, u slobodnom prijevodu – šećerna gljivica iz piva ili u narodu poznatija kao kvasac ili germa.
Pivo predstavlja jedan od najranijih svjesno proizvedenih fermentiranih napitaka. Pretpostavlja se s velikom sigurnošću da je nastalo u periodu kada su tadašnji stanovnici promijenili stil života iz nomadskog u sjedilački, odnosno kada su shvatili da skupljanje i lov, mogu zamijeniti uzgojem biljaka i životinja na farmama. Desilo se to i na području tadašnje Mezopotamije. Arheološki dokazi ukazuju na razvijenu aktivnost varenja piva u afričkim, egipatskim i sumerskim plemenima, a najstariji nađeni, a očuvani materijalni dokazi o varenju piva stari su 6.000 godina i odnose se na Sumerane.
Više puta čuo sam ili pročitao pitanje – kako je nekome palo na pamet da napravi prvo pivo?
Svi dostupni izvori navode da se prvo pivo proizvelo samo od sebe, odnosno pukom srećom i slučajnošću. Naime, teorija kaže da je nekada, negdje, u davna vremena starih (ali naprednih) Sumerana, ispred neke kolibe od blata i pruća, jedna vrijedna sumeranska gospođa zamijesila tijesto. Ostavila ga je ispred kolibe i zaboravila na njega. U međuvremenu kiša je pala i smočila tijesto, a u roku od nekoliko sati stanice divljeg kvasca koje su lebdjele u zraku našle su se u toj kaši i uradile ono što najbolje znaju – stvorile alkoholni fermentirani napitak.
A onda se valjda gospodin Sumeranin idućeg jutra probudio i ispred kolibe naišao na ćup iz kojega je čudno  mirisalo. Čudno, ali dovoljno primamljivo da bi otpio jedan gutljaj. I tako, jedan po jedan gutljaj i gospodinu Sumeraninu se učinilo da mu je žena ljepša nego što jest, da su rodili usjevi lana i raži bolje nego prošle godine, da su datulje veće i slađe i da ima snage i veselja više nego obično.
Priča je karikirana, ali vrlo je vjerovatno da su stvari tekle baš kako je opisano. Jedino nije tačno da se stvar prvi put desila u Mezopotamiji, jer ljudi su konzumirali alkoholne napitke davno prije tog perioda, ali Sumerani su zasigurno prvi savladali umjetnost varenja piva i prvi koji su ga počeli koristiti u socijalnom kontekstu, s posebnim naglaskom na ritualnu važnost piva u tom periodu.
Ep o Gilgamešu napisan je prije nekih 4.000 godina na području Mezopotamije i u njemu se, zamislite, spominje pivo. I to ne samo uzgred, nego pivo u tom epu ima svoju funkciju i zadatak, dane su mu osobine božanskog nektara i čarobnog napitka koji krijepi dušu i od životinje stvara čovjeka.
Veliki vladar Gilgameš imao je prijatelja Enkidu-a koji je kreiran od strane bogova kao divlje biće, životinjskog lika i naravi. Jeo je sirovu travu i pio sirovo životinjsko mlijeko i ništa civilizacijskoga nije imao u sebi. Gilgameš mu šalje prostitutku da bi ova izvukla iz njega sve tajne njegovog života i sve njegove snage i slabosti. Nakon što su zajedno proveli sedam dana prostitutka daje Enkiduu pogaču da jede i vrč piva da pije uz riječi: “Jedi ovu pogaču Enkidu, jer pripada životu i pij ovo pivo jer je to običaj ove zemlje”. Enkidu, nakon sedam vrčeva piva osjeti kako mu se srce vinulo u visine i on se osjeti “opran” te od piva postade ljudsko biće iz životinjskog lika. Ima smisla, zar ne?
Čitate sad ovaj tekst o pivu i vizualizirate u glavi kriglu hladnog, osvježavajućeg, gorkog, točenog i pjenastog piva?
Pogrešnu sliku imate u glavi, da odmah to razjasnimo!
Pivo o kojem ja pričam, drevno pivo iz perioda samih začetaka, nije ni približno ličilo na današnja, moderna piva. Zapravo, velika je šansa da bi prosječni, moderni pivopija uz gađenje ispljunuo takav napitak iz usta. Tadašnje pivo bilo je izrazito mutno, nije imalo pjene jer nije bilo karbonizirano (karbonizacija predstavlja otapanje CO2 u pivu kako bi se oslobađanjem istog nakon otvaranja ambalaže, stvorila pjena), a u sebi je sadržavalo ostatke sjemenki koji su najčešće plutali na površini, tako da se pivo pilo sa slamkama kako bi se izbjegla konzumacija sjemenki. Osim toga, tadašnje pivo nije bilo gorko jer hmelj kao kultura nije bio poznat starim narodima, a hmelj je zaslužan za prepoznatljivu i osvježavajuću gorčinu modernog piva. Nimalo privlačno to nije izgledalo, a bogme nije ni okusom bilo nešto posebno.
Uprkos svim tim razlikama između drevnog i modernog piva, ipak je ostala jedna sličnost, a to je alkoholni učinak koji ima, a koji je tada prevashodno imao ritualnu funkciju, a u manjoj mjeri socijalnu, dok se danas pivo pije isključivo iz socijalnih razloga.
Iako je sumerska kultura ostavila najznačajnije dokaze o proizvodnji piva iz tog perioda, to ipak ne znači da se širom planete nisu konzumirali fermentirani napitci u različitim kulturama. Afrika, Južna Amerika, Azija – sve kulture sa svih kontinenata su imale svoje fermentirane napitke koji su najviše sličili pivu i svi su ih svojevremeno koristili prvenstveno u ritualne svrhe. U Meksiku je poznata Chica – kukuruzno pivo Inka i Maja, dok se u Tibetu pio Chhaang, fermentirani napitak od riže, a nabrajanje bi se moglo nastaviti još dugo.
Babilonci su naslijedili Sumerane na području Mezopotamije, a od njih preuzeli i umjetnost varenja piva. Danas sa sigurnošću arheolozi znaju da su Babilonci znali kako proizvesti dvadeset vrsta piva. Pivo se kod Babilonaca koristilo i kao platežno sredstvo ili sredstvo za trampu. Ono što je zanimljivo u vezi Babilonaca i piva je činjenica da su oni ritualno ispijanje piva pretvorili u nasušnu ljudsku potrebu. Tako je babilonski vladar Hamurabi donio i Hamurabijev Zakonik. E, u tom zakoniku, jedan od propisa odnosio se na pivo i uređivao je dnevno sljedovanje piva za ljude iz različitih društvenih klasa. Tako je obični radnik dobijao 2 litre piva dnevno, civilni uslužni radnik 3 litre piva dnevno, dok su radnici iz “administracije” , vjerski službenici, političari i visoki zvaničnici dobijali 5 litara piva dnevno. Možda bi uvođenje jednog takvog zakona dovelo do reda i napretka kakav je bio babilonski i u našoj zemlji?! Zamislite našeg ministra vanjskih poslova kako zadužuje svoje dnevno sljedovanje od pet litara piva i kreće na trilateralni sastanak u vezi zategnutih odnosa u regiji. Pa stvar bi bila rješena prije nego bi učesnici ugledali dno prvog burenceta. 🙂
Kako se po vremenskoj ljestvici približavamo modernom pivu, nailazimo na Egipćane. Još uvijek nismo ni blizu Evrope u kojoj je zaista počela prava povijest piva, ali Egipat je bio mjesto sjecišta kultura i mjesto odakle je pivo došlo na Stari kontinent. Kako je vrijeme teklo, tako je i rastao napredak u smislu tehnologije proizvodnje piva. Egipćani su, za razliku od Babilonaca, koristili i neke nove metode za poboljšavanje okusa, kao što je dodavanje datulja u pivo, a profesionalizam egipatskih pivskih majstora dokaziv je činjenicom da je identificiran i hijeroglif koji je označavao “pivskog majstora” (njem. braumaister, eng. brewmaster), pa samim tim možemo zaključiti da je postojao kao zvanično zanimanje i da je imao društveni kredibilitet, ugled i važnost u egipatskom društvu. Na sljedećoj slici prikazan je proces pripreme piva u vrijeme starog Egipta.

Osvajanjem Egipta od strane Grka i Rimljana nastavilo se proizvoditi pivo. Uskoro su počeli stizati izvještaji iz mnogih sjevernijih dijelova Rimskog carstva o nagloj popularnosti piva među običnim ljudima na području Mediterana. Ipak, Rimljani su smatrali pivo barbarskim pićem, te su uvijek, pa i do današnjih dana, ostali vjerni vinu i bogu Bacchusu.

Međutim, ta činjenica nije ni malo poljuljala popularnost piva u drugim dijelovima Rimskog carstva. Iako su germanska plemena već davno prije rimljanskih osvajanja Sjeverne Afrike znala za proces fermentacije i proizvodila napitak sličan pivu,  vijesti o egipatskim recepturama su se polako probijale na sjever Evrope (gdje je pivo konačno i doživjelo svoju renesansu) dvama rutama – iz Egipta preko Grčke na sjever i uz Dunav, te preko obala Francuske sjeverno prema današnjoj Belgiji i Velikoj Britaniji.
U narednom postu nešto više o pivu u Evropi.
Vaša Pivska Mušica!
(za stvaranje pojedinih dijelova ovog teksta korišteni su podaci iz više izvora sa Interneta, te saznanja iz knjiga: “History of beer and brewing”, Ian Hornsey, 2003 “Grape vs. Grain: A historical, technological and social comparison of wine and beer”, Charles Bamforth, 2008, “Radical brewing”, Randy Mosher, 2004.)
1 komentar

One thought on “Povijest piva I

  1. Ivan

    ”Zamislite našeg ministra vanjskih poslova kako zadužuje svoje dnevno sljedovanje od pet litara piva i kreće na trilateralni sastanak u vezi zategnutih odnosa u regiji. Pa stvar bi bila rješena prije nego bi učesnici ugledali dno prvog burenceta. ”

    haha slazem se definitivno, cak bi i sa Dodikom bilo lakse pregovarat 🙂

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

Create a free website or blog at WordPress.com.

%d bloggers like this: